Increase text size Decrease text size Change contrast

Kutak za roditelje


Autizam

je složeni razvojni poremećaj čija je etiologija nastanka još uvijek nepoznata. Brojni se čimbenici dovode u vezu s nastankom autizma, i za mnoge je i utvrđena korelacija, ali nema dokazane direktne uzročno-posljedične koja bi jedan ili nekoliko čimbenika izdvojila kao uzročnike autizma. Stoga je i definicija autizma kroz povijest podlijegala različitim pokušajima stavljanja u okvire koji bi ga preciznije odredili. U prvo vrijeme autizam je smatran oblikom dječje shizofrenije, a kao odvojeni poremećaj prepoznaje se relativno kasno. Prvi puta ga spominje dječji psihijatar Kanner 1943. godine. Slične simptome opisao je i pedijatar Asperger godinu dana kasnije, nazivajući poremećaj koji je proučavao autistična psihopatija.Nakon što je u prvo vrijeme autizam smatran psihičkim poremećajem, dugo se podrazumijevalo da uz simptome iz autističnog spektra obavezno idu i intelektualne teškoće . Prije dvadesetak godina, počeli su se razlikovati poremećaji sa izdvojenim elementima autizma (tzv. autistični sindromi) i atipični autizam od čistog autizma. Tako neki autori uočavaju da se autistični sindrom javlja kasnije, nakon 16-18 mjeseci života tijekom kojeg dijete ima normalan motorički razvoj(sjedi, puže, hoda) i razvija govor, pokazuje interes za okolinu nakon čega slijedi progresivno zaostajanje u daljnjem razvoju. Liječnik Michael J. Goldberg (Alvar Medical Group Inc, California) navodi kako je u svih autističnih sindroma dokazivo imunološko posredovanje,za razliku od autizma, što otvara mogućnost medicinskoj terapiji . Aspergerov, Rettov i Landau Kleffner   sindromi danas se dijagnosticiraju u grupi pervazivnih razvojnih poremećaja odvojeno od samog autizma.

Opće karakteristike poremećaja

 Autizam je sveobuhvatni razvojni poremećaj  kojeg karakteriziraju teškoće na području socijalne komunikacije, govora, emotivnog razvoja i imaginacije. U kojem stupnju će teškoće biti izražene, ovisit će o tome da li je dijete, ili osoba, visoko na spektru autizma, srednje ili nisko pa možemo govoriti samo o elementima autizma. Autistični sindromi tako su poremećaji iz autističnog spektra koji imaju više ili manje izražene elemente autizma u općoj kliničkoj slici, a i sam se poremećaj razvija tek nakon 16-18 mjeseci uglavnom normalnog dječjeg razvoja bez teškoća. Kod autizma, već u dojenačkoj dobi moguće je primijetiti neke znakove koji ukazuju na autizam, no važno je napomenuti da tek prisutnost više pokazatelja istovremeno i kontinuirano praćenje djetetovog razvoja od strane stručnjaka može dovesti do pouzdane dijagnoze.

Autizam kod djece u dobi do 2. godine – simptomi

 Ovi simptomi mogu već u dojenačkoj dobi upućivati na autizam:

  • dijete izbjegava kontakt očima
  • ne prati izraz lica majke i bliskih osoba, ne odgovara mimikom lica
  • ne inicira maženje, ne privija se uz majku i druge bliske osobe
  • ne koristi predmete u posrednoj komunikaciji
  • čini se da se ne odaziva na svoje ime ( dok će napr. na drugi zvuk istog intenziteta reagirati)
  • kod neke djece prisutna je odbojnost prema plišanim igračkama, ne vole dodir igračke s kožom
  • igra se repetitivno, komadićima vrpce, autićem ili kockicama, uvijek na isti način
  • ne razvija igru „kao da“
  • čini se emocionalno nezainteresirano za drugu djecu

Važno je reći da se dijagnoza autizma postavlja rijetko prije druge godine djetetova života , i to nakon sustavnog praćenja jer neki od simptoma mogu ukazivati i na teškoću sasvim druge prirode. Stoga je za roditelje preporučljivo pri sumnji na autizam obratiti se savjetovalištu Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta u Zagrebu, Borongajska bb, gdje će dobiti precizne upute za daljnu dijagnostiku i rehabilitaciju.

Literatura za roditelje:

  1. Reardin, Kathleen “Gdje se misli susreću” alineja 1998.
  2. Stanley I. Greenspan “Dijete s posebnim potrebama:poticanje intelektualnog i emocionalnog razvoja” Ostvarenje 2003.
  3. Bujas Petković, Zorana “Autistični poremećaj” ŠK Zagreb, 1995.
  4. Bujas Petković, Z., Frey Škrinjar, J. i suradnici. 2010. : Poremećaji autističnog spektra: značajke i edukacijsko-rehabilitacijska podrška. Školska knjiga Zagreb

Korisne poveznice

Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku

Gradski ured za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom Grada Zagreba

Poveznice na kojima možete pronaći više informacija o poremećajima autističnog spektra su sljedeće:

Autism-Europe je međunarodna organizacija čiji je osnovni cilj unaprijediti prava osoba s autizmom i njihovih obitelji, te im pomoći poboljšati njihovu kvalitetu života.

Web stranica vodeće britanske organizacije za autizam National Autistic Society pruža informacije, podršku i inovativne usluge za bolji svijet za osobe s autizmom.

Web stranica organizacije Autism Speaks, najveće međunarodne organizacije za zagovaranje autizma koja sponzorira istraživanja autizma i provodi aktivnosti podizanja svijesti usmjerene na obitelj,vladu i javnost.

Web stranica istraživačkog instituta „Autism Research Institute“, mreže potpore i izvora podataka o odraslim osobama s poremećajima autističnog spektra.

Healing Thresholds je web stranica posvećena iscjeljivanju obitelji dotaknutih autizmom. Pruža sveobuhvatni popis terapija, svakodnevno ažurira istraživanja i vijesti, te globalni direktorij terapeuta.

Web stranica Boston Higashi School, međunarodnog programa za djecu i mlađe odrasle osobe s autizmom.