Increase text size Decrease text size Change contrast

Kako je organizirana usluga podrške u zajednicama?


Životne zajednice u Mostarima i Sopnici s radom su započele krajem 2010. godine. U obje zajednice zaposleno je deset asistenata u pružanju podrške, radni terapeut i edukacijski rehabilitator, koji je ujedno i koordinator aktivnosti. Koordinator zajednice, prema tjednom planu rada, daje upute asistentima tijekom rada u zajednici te svakodnevno surađuje s voditeljem programa i obavještava ga o radu s korisnicima i osobljem/asistentima.

Osoblje u životnim zajednicama je kvalitetno educirano o organiziranom stanovanju i potrebama osoba s poremećajima autističnog spektra. Edukaciju su provodili stručnjaci iz Udruge za promicanje inkluzije i prof dr. sc. Jasmina Frey-Škrinjar s Edukacijsko- rehabilitacijskog fakulteta.

Organiziranje i vođenje programa podrške, odnosno izrada tjednog plana rada se odvija  u okviru tjednih i mjesečnih sastanaka koordinatora zajednice s osobljem. Podrška korisnicima pružana je 24 sata dnevno u kontinuitetu, kroz cijeli tjedan i vikend.

U stambenim zajednicama je organizirana i stručna podrška liječnika te psihologa u svrhu zaštite psihičkog i fizičkog zdravlja korisnika i djelatnika.

Načini pružanja podrške

U životnoj zajednici korisnike se podučava onome što je odraz potrebe i okolnosti u kojima osoba živi, odnosno uče ono što je funkcionalno. Metoda rada koja se koristi u radu s korisnicima je strukturirano podučavanje uz okolinsku podršku, putem koje korisnici uče koristiti svoje vještine samostalno. Programska područja su briga o sebi, komunikacija, održavanje doma, slobodno vrijeme, rekreacija i socijalne vještine.

Za korisnike programa, odrasle osobe s poremećajima autističnog spektra, načinjeni su individualizirani edukacijski programi podrške. Osim što pomaže u razlikovanju između učenja, rada i slobodnog vremena, individualizirani raspored olakšava samostalni prelazak s jedne aktivnosti na drugu, pokazujući  korisniku kuda sljedeće mora ići, potiče osjećaj sigurnosti i prepoznatljivosti kroz rutinu te motivaciju za dovršenjem zadatka. Strogom strukturom, dosljednošću i univerzalnosti primjene  programa nema praznog hoda.

Cilj ovakvog pristupa jest podići razinu kvalitete življenja do najveće moguće mjere te razviti funkcionalne sposobnosti pojedinca za neovisan život u zajednici. Poticanje individualne kompetencije, kroz razvijanje vještina i prilagodbu okoline, težimo uvažavanju potrebe svakog pojedinog korisnika i njegovih jakih strana.